Posts

Zašto se organska kozmetika vraća u naše domove?

Image
Da li dovoljno poznajemo prirodu oko nas? Koje su njene dobre, a koje loše odlike? Koliko blagodeti iz prirode možemo da iskoristimo da bi unapredili svoje zdravlje i samim tim i život?  (tekst: autor Irma Mićanović ; 09. Apr 2019; objavljeno na: https://www.iserbia.rs/) Odgovor na ova pitanja pronašli smo kod Vanje Marčić Sulomar. Direktni potomak poznatog doktora nauka, travara i farmaceuta Jovana Tucakova, ova mlada mama u svom stanu u Novom Sadu izučava biljke i pravi prirodnu kozmetiku za svoju porodicu i odgovarajuće tržište. Kako je krenulo interesovanje za izučavanje bilja i spravljanje preparata na prirodnoj osnovi? Ja sam ceo život u ovome. Zahvaljujući mom pradedi, koji je bio travar i autor prvog udžbenika farmakognozije na srpskom jeziku, oduvek sam se interesovala za biljke i njihova svojstva. Pravu formu svo...

Brinimo o pčelama

Image
Samo prošle godine na teritoriji opštine Kula otrovano je 529 košnica. Najčešći uzročnik uginuća pčela su pesticidi kojima se tretiraju poljoprivredne kulture i usled prakse zaprašivanja krpelja i komaraca iz vazduha. Kako bi se to izbeglo stručnjaci savetuju da se biljke prskaju uveče ili tokom noći. Ali, nije dovoljno samo to znati. Mora da se zna da se voćnjak ne prska nikada, znači ni noću, kada u njemu ima korova koji cveta. Jer tada pčela neće uzeti pesticid iz voćnjaka, ali hoće sa korova koji cveta. Tada će se pčela otrovati od korova. Kada je u pitanju uljana repica, treba znati da nju sve napada, jer je kupusnjača koja je ukusna. Ali, ni ona se ne tretira kada cveta. Ona se štiti pre cvetanja. Prskati je u cvetanju je glupost, jer tada više ne može ništa da se uradi. Šteta je već učinjena. Sjajnik koji napada uljanu repicu jede polen. Prskati uljanu repicu protiv sjajnika kada ona procveta je bespotrebno. Pčele su najbolji pokazatelj bezbedne životne sredine za čoveka,...

Home made mast protiv zapušenog nosa i prehlade

Image
Promena temperatura najčešće remeti opšte zdravlje i utiče na imunitet kod ljudi, posebno dece. Tako je i moje "nazeblo" na +34 stepena "zahvaljujući" promeni temperatura - ona u stanu i spoljna. Tražeći šta bi moglo da joj olakša tegobe napravila sam mast koja se utrljava na kožu grudi i stavlja pod nos, kako bi se pročistili disajni putevi, najpre. Inače, prehlada (nazeb) je zarazna bolest koju izazivaju rinovirusi i prenosi kapljično ili preko pljuvačke, tokom razgovora, kijanja, kašljanja ili poljubaca zaražene osobe sa drugom. Rinovirusima smeta kisela sredina i temperatura 37 i više. Zato oni vole da se nasele u sluzokožu nosa, jer je tamo temperatura oko 33. Prave vodenasto curenje iz nosa i zapušen nos i suzenje očiju. Često prave glavobolju. Prehlada uglavnom prolazi za 2-4 dana uz tople čajeve, sveže voće i povrće, vitamin C, dekongestive nosne sluzokože (kapi za nos koje smanjuju zapušenost nosa), aspirin, paracetamol, brufen i dosta sna. Možete se...

Kalendar polena

Image
Biljke, iako za većinu lekovite, kod pojedinaca izazivaju alergije, te vam predstavljam kalendar cvetanja onih vrsta na koje su zabeleženi reakcije u vidu crvenila po telu, respiratornih poteškoća ili pak crvanilo sluznice i pojave suza. U martu mesecu beleže se visoke koncentracije polena biljaka: jove, leske i tise . LESKA (Corylus): Predstavlja razgranat listopadni žbun, nekad manje drvo do 7 metara visine. Kod nas široko rasprostranjena u svim krajevima zemlje. Pripada familiji Betulaceae. Kora stabla je glatka i svetla. Listovi su okruglastog do široko jajolikog oblika, tamnozelene boje. Cveta u februaru – martu mesecu. Ženski cvetovi su u malim cvastima, sličnim pupoljku iz kojih za vreme cvetanja, vire samo crvenkasti žigovi. Muški cvetovi su u visećim cilindričnim resama, formiraju se tokom jeseni. Plod je lešnik okruglog ili jajastog oblika koji sazreva u septembru. Lešnik kao drvo predstavlja simbol analitičkog uma, izvanrednog pamćenja i sposobnosti prenošenja znan...

Opuštanje

Image
Pripremajući se za predstojeću obuku, verujem i predavanje na temu bilja, pronašla sam  neverovatne podatke o upotrebi lekova za smirenje u Srbiji. Prema tim informacijama, svakodnevno anksiolitike ( bromazepam , dijazepam , lorazepam , ksalol , sedabenz , zaksol) koristi čak 100.000 osoba. Dok je prema podacima RFZO izdato o trošku fonda oko 9,5 miliona kutija pomenutih lekova. Strašniji podatak, meni, je što je na bolovanje lane zbog depresije otišlo oko 7.000 ljudi. Ne mogu da govorim o opravdanosti/uzrocima/potrebama. Međutim, ako prihvatimo da su društvu nametnuti novi standardi prema kojima sve učinjeno mora da ima svoju materijalnu vrednost, možda ne treba da me čude izneti podaci. Duboko u sebi ipak verujem da osnove ljudskosti: poštenje, empatija, srdačnost, ljubav... nisu prevaziđene. Pre priče o biljkama, par stvari, kako bi razumeli šta nam se dešava u telu kada smo pod pritiskom. Ljudski organizam smatra da treba da se zaštiti od stresa te zato hormoni istog:...

Zašto treba da pravite svoj sapun?

Image
Prilikom pisanja ove najave i obrazloženja setih se rečenice koju su mi mnogi postavljali: zašto da se kupuju ili prave domaći sapuni kada oni u dućanima lepše izgledaju, jače mirišu i cena im je prihvatljivija. Setila sam se i izjave, ne znam ko je autor iste, a koja glasi – uspeh šale samo delimično leži u ustima onoga ko priča. Mnogo više leži u ušima onoga ko sluša. I to jeste deo odgovora na gore postavljeno pitanje. Mozak potrošača je programiran da hvata zvučne reči koje su rešenje za probleme sa kojima se susreće taj potencijalni kupac. Gotovo sve je u višegodišnjem reklamiranju: pojedini sapuni, praškovi ili gelovi za tuširanje su čarobni, jer „svi oni u sebi sadrže anti age supstance, trenutno rešavaju probleme nastale na koži lica koja će biti svilenkasta ili svojim super sastavom razbijaju skorele fleke“. I na koncu, sve ih kao potrošači testiramo i uglavnom ne budemo zadovoljni učinkom, ali ne odustajemo, pa prelazimo na novo izreklamiran proizvod. I tako u kr...

LETNJA RASPRODAJA

Image
Letnje cene samo u avgustu!